Fascinantne činjenice o Jadranskom moru

• Najveća dubina Jadranskog mora je 1.233 metra
• Jadransko more ima približnu dužinu od 800 kilometara, prosječnu širinu od 160 kilometara. Površina mu je približno 138.600 kvadratnih kilometara. Zapremina vode u Jadranskom moru je oko 35.000 kubnih kilometara. Maksimalna dubina je 1.233 metra, a prosječna dubina 252.5 metara. Jadransko more ima dužinu od oko 3.739 kilometara.
• Ljeti hladimo vodu Jadranskog mora za potrebe Akvarijuma Boka
• Temperature površinske vode Jadranskog mora uglavnom se kreću od 30° C ljeti do 12° C zimi, značajno utičući na blagu klimu Jadranskog basena. Kako većina jadranskih riba preferira temperaturu do 17° C, u akvarijumu Boka potrebna nam je rashlađena voda.
• Jadransko more je manje slano od Sredozemnog
• Prosječna slanost je 33 ‰. Salinitet Jadrana je niži od mediteranskog (38 ‰), jer se u Jadransko more uliva trećina slatke vode iz sliva Sredozemnog mora, što djeluje na na njegovo razrjeđivanje.
• Svake 4 godine prirodnom cirkulacijom voda u Jadranskom moru se kompletno izmjeni
• Cjelokupna zapremina Jadranskog mora izmjenjuje se sa Sredozemnim morem kroz tjesnac Otranto svake 3–4 godine, što je vrlo kratko razdoblje, vjerovatno zbog kombiniranog doprinosa rijeka i podmorskih izvora. Procjenjuje se da lebdeće čestice borave u Jadranskom moru samo 150–168 dana. Opšta cirkulacija je kružna, sa sjeverozapadnim tokom uz istočnu obalu i povratnim jugoistočnim tokom duž zapadne obale.
• Jadransko more je jedno on najvažnijih globalnih turističkih odredišta
• Većina zemalja koje izlaze na Jadransko more smatraju se važnim turističkim destinacijama. To su Slovenija, Italija, Crna Gora, Hrvatska, Albanija i Bosna i Hercegovina.
• Jadranski euroregion ima 23 člana
• Jadranski euroregion osnovan je u Puli, u Hrvatskoj, 2006. godine radi promovisanja trans-regionalne i trans-nacionalne suradnje na području Jadranskog mora. On služi i kao jadranski okvir za pomoć u rješavanju pitanja od regionalnog značaja. Jadranski Euroregion čine 23 člana: regije Apulia, Molise, Abruzzo, Marche, Emilia-Romagna, Veneto i Friuli-Venezia Giulia u Italiji; opština Izola u Sloveniji; Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija u Hrvatskoj; Hercegovačko-neretvanski kanton Bosne i Hercegovine; opštine Kotor i Tivat u Crnoj Gori; županije Fier, Vlore, Tirana, Skadar, Drač i Leže u Albaniji; i grčke prefekture Tesprotija i Krf.
• Jadransko more ima veliku bioraznovrsnost
• U Jadranskom moru postoji više od 7.000 životinjskih i biljnih vrsta. Mnoge su rijetke i ugrožene.
• Najveća školjka na Jadranu – palastura, može narasti do jednog metra
• Školjka palastura je najveća školjka Jadrana i Sredozemlja. Može narasti do jednog metra. Živi u pesku, na dubinama od 2 do 30 metara. Njeno stanište su često livade morske trave. Zanimljivo je što se u njoj ponekad mogu naći i biseri. Mnogi žele da ovu predivnu školjku imaju kao suvenir, pa ih bezobzirno uzimaju iz mora. Brojnost palasture se naročito smanjila u turističkim oblastima. Zaštićena je na cijelom Jadranu i Sredozemlju, pa je lov i prodaja strogo zabranjena.
• Prstacima je u Jadranskom moru potrebno 15-20 godina da odrastu
• Školjka prstac živi i raste bušeći rupe u kamenitoj morskoj obali. Zbog svog izuzetno ukusnog mesa, pretjerano se lovi. Ne samo da je potrebno 50-60 godina da odraste, već je za vađenje ovih školjki potrebno probiti i gotovo nepovratno uništiti stjenovitu obalu. Zbog toga je u Crnoj Gori strogo zaštićena, a lov i prodaja ove školjke strogo su zabranjeni.
• Jadransko more je ugroženo
• Ekosisteme Jadranskog mora ugrožava prekomjerno izbacivanje hranjivih sastojaka sa poljoprivrednih površina. Glavni izvor su reka Po, kao i Venecija, ali i brodovi koji ispuštaju otpadne vode u more. Prekomjerni ribolov je takođe problem, a zbog njega je ugroženo 120 vrsta. Neke od prelovljenih vrsta su norveški jastog, kostelj, grdobina i modrulj.

Nazad na Fascinantne činjenice