Fascinantne činjenice o Sredozemnom moru

• Sredozemno more pokriva površinu 180 puta veću od teritorije Crne Gore
• Sredozemno more, uključujući Mramorno more, ima površinu od približno 2.510.000 kvadratnih kilometara, što je 181 puta veće od površine Crne Gore (13.812 km2).
• Najveća dubina Sredozemnog mora je više od 2 puta veća od najviše planine u Crnoj Gori
• Sredozemno more ima prosječnu dubinu od 1.500 metara, a najdublja zabilježena tačka je u Jonskom moru,  u dubini Kalipso na 5.267 metara. To je više od 2 puta veće od Bobotovog Kuka, najvišeg vrha planine Durmitor, za koju se smatralo da je najviša tačka u Crnoj Gori.
• Na mjestu Sredozemnog mora nekada je bilo kopno
• Sredozemno more je bilo suvi bazen prije nekih 5 miliona godina. Tokom Zanklijanske poplave voda iz Atlantika se izlila preko Gibraltarskog tjesnaca i ispunila basen. Teorije o tome kako se to dogodilo obiluju, ali jedna interpretacija ukazuje da se cjelokupni basen ispunio za samo dvije godine, zahvaljujući ogromnoj bujici morske vode.
• Najviša temperatura Sredozemnog mora je u zalivu Sidra, kraj obale Libije, gdje je prosječna temperatura u avgustu oko 31°C
• Ovo se može uporediti sa prosječnim temperaturama mora tokom avgusta od 26,2°C na Ibici u Španiji.
• Jedna trećina svjetskih turista posjećuje Sredozemno more
• Regija Sredozemnog mora je najpopularnija turistička destinacija na svijetu koja privlači otprilike jednu trećinu svjetskih turista.
• Sredozemno more je slanije od Atlantskog okeana
• Salinitet Sredozemnog mora je ravnomjerno visok u cijelom slivu. Prosječni salanitet površinskih voda je oko 38 djelova na hiljadu, osim u krajnjim zapadnim djelovima. Slanost se može tokom leta približiti do 40 djelova na hiljadu u istočnom Mediteranu. Zbog uske povezanosti s Atlantskim okeanom i isparavanja, voda u Sredozemnom moru je nešto slanija od vode Atlantskog okeana.
• Sredozemno more je dom za skoro 10% svjetskih morskih vrsta
• Iskričavo plava voda Sredozemnog mora dom je za više od 700 vrsta ribe. Kameniti grebeni Sredozemnog mora, livade morske trave i područja sa uzdižućim morskim strujama su važna su staništa koja podržavaju ogromnu biološku raznolikost, čineći Sredozemno more domom kitovima ulješurama, dupinima, tunama, morskim konjićima itd. Sredozemno more je i mjesto za razmnožavanje kornjača: glavate želve i zelene kornjače. Sredozemno more je dom brojnih vrsta kitova, uključujući brazdastog kita, koji je drugi najveći kito na svijetu, a ujedno i najbrži u porodici kitova.
• Sredozemno more je dom letećih riba
• Možda najfascinantnija od svih vrsta mediteranskih riba je leteća riba. Koristi dva para izduženih peraja da se izdigne, ispliva iz vode i preleti na udaljenosti od gotovo 200 m na visinama od preko 1 m. Smatra se da je ova bizarna sposobnost evoluirala radi izbegavanja predatora, poput skuše, tune, sabljarke i marlina.
• U Sredozemnom moru sablje vire iz glava nekih riba
• Zbog impresivne veličine, snage i brzine, mediteranske sabljarke privlače sportske ribolovce. Poznate su po svojim karakterističnim „mačevima“ koji im vire iz glave. Ove šiljke koriste češće za povređivanje plena nego za nabadanje. Sabljarke mogu narasti do 4,5 m, od vrha sablje do repnog peraja
• Najbrža riba u Sredozemnom moru je atlantska tuna, koja ubrzava brže od Poršea
• Atlantska plavooka tuna krstari brzinom od oko 2,8-7,4 km na sat, ali neko vrijeme može plivati duplo brže, gotovo 15 km na sat. Međutim, kada love svoj plen ili izbjegavaju  gladne morske pse, one stvarno počinju da lete, ubrzavajući brže od Poršea i dostižući brzinu od 70, a možda čak i 100 km na sat! Atlantska plavooka tuna nije samo brzi sprinter, već je i šampion u plivanju na duže staze. Ove se ribe nalaze na obe strane Sjevernog Atlantskog okeana, od Brazila do Njufaundlenda na zapadu i Zapadne Afrike do Norveške na istoku.

Nazad na Fascinantne činjenice