Cipol balavac (Lat. Chelon ramada). Morska, brakična i slatkovodna riba koja zalazi do 10 m dubine. Čest je u lukama, u područjima rijeka, ulazi u lagune, estuare.. Preferira mutne vode i muljevita dna. Može da naraste do 55 cm dužine. Tijelo mu je vretenasto, snažno, bočno blago stisnuto. Leđa su sivomodra, bokovi svjetliji, a trbuh je srebrnkastobijel. Omnivor je i hrana mu…

Šiba žutulja (Lat. Dasyatis pastinaca). Obično naseljava pješčana ili muljevita staništa u priobalnim vodama plićim od 60 m, često se zatrpavajući sedimentom. Prijavljeno je da dostiže širinu od 1,4 m i dužinu od 2,5 m, iako je širina od 45 cm tipičnija. Susrećući se pojedinačno ili u „društvenim“ grupama, čini se da se u određenom stepenu segregira po polu i može biti aktivnija…

Arbun (Lat. Pagellus erythrinus). Bentoska je vrsta koja živi iznad pjeskovito-muljevitih i šljunkovitih dna. Živi u grupama na dubinama od 10-180m, uobičajeno 20-100m. Ružičasta je dominantna boja tijela, sa plavičastim nijansama i mnoštvom plavih malih tačaka, koje svjetlucaju u gornjim dijelovima, a koje postaju svjetlije u reproduktivnom periodu. Hrani se polihetama, ribama, rakovima i školjkama. Arbun je hermafrodit: prve dvije godine…

Iako je prirodni areal plavog raka (lat. Callinectes sapidus) zapadni Atlantski okean od Nove Škotske do Argentine, takođe je uspešno introdukovan, slučajno ili namjerno, u Aziju i Evropu. Aktivan je plivač kojem je posljednji par nogu za hodanje u obliku peraja, da bi se na taj način prilagodio plivanju. Karapaks mu može narasti i do 23cm (9inča). Stanovnik je dna i…

Salpa (Lat. Sarpa salpa). Obalna je vrsta koja obitava na kamenitim staništima, obično sa vegetacijom i na livadama morskih trava, do dubine od 15m. Prepoznatljiva je po upadljivim žutim prugama koji ih obično ima od 10-12. Može da naraste do 50cm (prosječno 12-30cm) i da teži do 3kg. Juvenilne jedinke se hrane rakovima, a odrasle algama. Meso je lošeg kvaliteta,…