Grozdasta kaulerpa (lat. Caulerpa racemosa). Vrsta je jestive zelene alge i nalazi se u mnogim oblastima plitkih dijelova mora širom svijeta. Postoji veliki broj različitih oblika i varijeteta, a jedan se pojavio u Sredozemnom moru 1990. godine, što je razlog za zabrinutost zbog osobina invazivne vrste. Alga se sastoji se od brojnih grana povezanih sa stolonima koje su usidrene za pjeskovitu podlogu pomoću…

Knez (Lat. Coris julis). Priobalna i bentoska vrsta koja živi u jatima iznad pješčanog i šljunkovitog dna i na livadama Posidonia sp. Spušta se na dubine od 100 m, ali je uobičajen na dubinama od oko 1-60 m. Naraste do 25 cm, obično 10-20 cm. Hrani se morskim ježevima, mekušcima, rakovima i crvima. Kao i mnogi predatori, to je sekvencijalni hermafrodit. Jedinke početne…

Vladika arbanaška (Lat. Thalassoma pavo). Živi na stjenovitim supstratima sa rastinjem algi i na morskim livadama, od obalnih voda do dubine od 50 m. Može da dostigne 25 cm u dužinu, iako većina ne prelazi 20 cm. Ženke su zelenkasto-braon boje sa tankim poprečnim prugama i pet poprečnih plavih traka. Mužjaci su žutozeleni sa istim vertikalnim prugama i jednom plavom trakom iza prsnih peraja, često…

Mediteranska crvena morska zvijezda (Lat. Echinaster sepositus). Nalazi se na dubinama od 1 do 250 m, na širokom spektru staništa, uključujući kamenito, pješčano i muljevito dno i livade morske trave. Ima pet relativno vitkih krakova oko malog centralnog diska. Obično ima prečnik do 20 cm, ali može dostići i do 30 cm. Jarko narandžasto-crvene je boje i ima sapunastu teksturu površine.…

Glavoč travaš (Lat. Gobius ophiocephalus). Epibentoska vrsta koja živi u plićacima, u rijekama i lagunama, skrivena u livadama morskih cvjetnica na muljevitom dnu. Može da naraste do 24.5 cm dužine. Tijelo je duguljasto, cilindrično sprijeda i bočno spljošteno u zadnjem dijelu, sa velikom glavom. Glava i tijelo su zelenožuti do smeđozeleni. Hrani se životinjama koje žive na dnu, ribama i…

Sarag (Lat. Diplodus sargus). Priobalna je vrsta koja živi u jatima iznad stjenovitih staništa, u pukotinama i pećinama, do 50m dubine. Može da naraste do 45cm (u prosjeku 20-25cm) i da teži do 2.5kg. Juvenilne jedinke zalaze i u slatke vode. Obojen je metalik i sivom bojom. Sve vertiklane pruge koje posjeduje blijede i skoro nestaju kod odraslih jedinki i…

Ascidija (Lat. Halocynthia papillosa). Živi zakačena za stijene ili među posidonijom, izbjegavajući svjetleća područja, na dubinama između 2 i 100 metara. Obično je visoka 10 cm, ali može dostići i 20 cm. Spada u hordate jer u fazi razvoja larve imaju hordu. Tijelo je jajasto, crveni plašt je hrskavičast, hrapav i sa zrnastom površinom. Imaju dva sifona.

Crvena češljasta zvezda (Lat. Astropecten aranciacus). Živi na pješčanom, blatnjavom ili šljunkovitom dnu na dubinama od 2-100 metara. Ima superomarginalne ploče sa 1 do 3 male bodlje i inferomarginalne ploče sa dugim, šiljastim, jakim, pravilno raspoređenim bodljama. Inferomarginalne bodlje imaju crvenkasto-narandžastu boju u osnovi i žućkastu ili bijelu boju prema vrhu. Zakopava se u pijesak da bi zaštitio dijelove svog…

Ružičasti guščji sunđer (Lat. Dysidea avara). Sesilni, tropski, masivni diktioceratidni sunđer ljubičaste boje, jako konuliran. Mediteranska je vrsta, slična običnoj Dysidea fragilis, ali grublje površine, sa višim konusima i udaljenijim. Pripadnici klase Demospongiae su hermafroditi. Životni ciklus: Zigot se razvija u larvu parenhima (slobodno pliva) prije nego što se smjesti na podlogu gdje izraste u mladi sunđer. On proizvodi “sesquiterpene hydroquinone avarol” (kao…